Problemi vezani uz prehranu tijekom druge godine života

Ponekad dijete odbija neku vrstu hrane koja mu je upravo nužna. Majka će, na primjer reći da dijete neće jesti meso ili mlijeko ili povrće i slično. Dva su načina da se tome pomogne. Prvo je da se određena «mrska» namirnica ili hrana daje pripremljena u nekom drugom obliku, npr. meso umjesto kuhanog – pirjano, zatim mljeveno s tjesteninom, a ne s krumpirom, ili se zamjeni vrsta mesa, npr. ako majka često priprema pileće meso i dijete ga odbija, valja mu pokušati dati ribu i obrnuto. Drugi je način da se upornom odbijanju pojedine hrane doskoči tako da se «mrska» hrana zamjeni drugom vrstom namirnice slične prehrambene kakvoće. Ako dijete neće jesti meso dajemo mu jaje ili iznutrice ili obrnuto. Nakon nekog vremena djetetu valja ponuditi hranu koju je odbijalo. Nadalje, ako dijete odbija povrće, a to zna biti često, korisno mu je nuditi više voća i obrnuto. Tako će se podmiriti potreba za vitaminima i mineralima te vlaknima. Postoji mogućnost da sve umjesto voća djetetu daje voćni sok ili voće miješano s mlijekom.
Svakako majka mora znati što odbijanjem jedne hrane dijete ne unosi u dovoljnoj količini kako bi to podmirila drugom hranom.

U toj dobi počinje i loša navika da se daje prevelika količina slatkiša, osobito ako dijete dobije slatkiš kao nagradu ili kao dar. Ono se navikava na slatku hranu, a to nije korisno zbog više već opisanih razloga. Vrlo je važan razlog da se tako gubi tek redovne obroke te stječe loša navika na koncentrirane šećere. Treba uvriježiti naviku da je slatkiš dio obroka, i to desert, a ne nagrada ili dar koji se jede od obroka do obroka ili umjesto njih. Ako slatkiše stavimo na na pijedestal kao nešto što ima posebnu važnost, onda smo dio bitke izgubili. Tada nam neće preostati drugo doli da se slatkiši posve maknu iz kuće.
Onda će manjkati svima !

Što dijete ne smije jesti ni piti?

Nikako i nikada alkohol! Iako se to čini razumljivo samo po sebi, nije nemoguće da roditelji nekad dadu djetetu koji gutljaj piva ili vina .Ponekad se djeci dopusti popiti i koju čašu piva jer se pivo u narodu površno smatra hranom a ne alkoholom. Alkohol je štetan zbog više razloga .Oštećuje djetetovu jetru, više nego u odraslih, a osim toga stvara se navika pijenja alkohola, što je opasno za cijeli život. Ne smije se učiti dijete konzumiranju gaziranih napitaka poput kokakole i slično .Ono doduše još ne može piti takva pića, ali ako se ona stalno nalaze u kući, može se stvoriti loša navika. Takva pića, osim za dijete, nisu dobra ni za ostale ukućane, odnosno stariju djecu .Štetna su jer sadrže umjetne boje i druge kemijske sastojke, koncentrirane šećere, te sastojke plina koji dijete nadimaju.

Hrana kojom se hrani dijete od 1 – 2 godine života ne smije biti jače soljena niti jače začinjena. Dobro je učiti dijete da izbjegava «tri bijele opasnosti iz hrane», a to su: šečer, sol i kruta (bijela) mast. Nikako mu ne smijemo davati gljive. One su za dijete teže probavljiva hrana. Ako su nejestive ili otrovne, znaci trovanja su teži i pogubniji za dijete i kod manjih količina pojedinih gljiva, jer je djetetova jetra još osjetljivija na njih.
Djeca te dobi ne smiju jesti vrste oraščića poput kikirikija, pistacija, lješnjaka i slično. Te su namirnice inače vrlo hranjive i velike prehrambene kakvoće, ali postoji velika i vrlo realna opasnost da takav oraščić uđe djetetu u dušnik što može biti opasno po život .Često su liječnici svjedoci takvih nemilih događaja kad se u djetetovu dušniku nađe: kikiriki, dio oraha
lješnjaka i slično. Stoga kad odrasli ili starija braća jedu oraščiće, maloj djeci o ne smije biti na dohvat ruke.
Nije uputno hraniti djecu te dobi hranom koja sadrži konzervanse, aditive i umjetne boje, te dimljenom hranom. Dijete može biti vrlo zainteresirano kušati i navikavati se na tako pripremljenu hranu koju odrasli sa slašću jedu, ali to treba koliko je god moguće izbjegavati


Ispiši stranicu